Karijes koji se razvija između dva susedna zuba nije uvek moguće jasno uočiti običnim pregledom usta. Upravo zbog toga stomatolog u određenim situacijama može zatražiti Bitewing snimak zuba.

Bitewing je 2D radiografska projekcija namenjena prvenstveno prikazu krunica bočnih zuba, njihovih međusobnih kontakata i dela alveolarne kosti.

Posebno je koristan kada stomatolog želi da proceni aproksimalne, odnosno međuzubne površine premolara i molara, gde se karijes može razvijati na mestu koje nije lako dostupno direktnom kliničkom pregledu.

Postoje dve različite mogućnosti izvođenja Bitewing snimanja:

U Digital Rendgen 3D Novi Sad radimo isključivo ekstraoralni Bitewing na KaVo OP 3D Pro uređaju.

Važno je odmah naglasiti:

Ekstraoralni i intraoralni Bitewing nisu potpuno identične radiografske tehnike i ne treba ih predstavljati kao međusobno ravnopravne u svakoj dijagnostičkoj situaciji.

Koji snimak je odgovarajući određuje stomatolog prema konkretnom dijagnostičkom pitanju.

Šta je Bitewing snimak zuba?

Naziv Bitewing tradicionalno potiče od intraoralne tehnike kod koje pacijent zagrize držač receptora kako bi se dobio prikaz odgovarajućih gornjih i donjih bočnih zuba.

Cilj Bitewing projekcije nije da prikaže čitave vilice niti kompletne korenove zuba.

Njena glavna vrednost je prikaz krunica i kontaktnih površina susednih zuba, kao i dela alveolarnog grebena.

Zbog toga se Bitewing najčešće povezuje sa procenom:

Radiografski nalaz se, međutim, ne posmatra izolovano. Stomatolog ga povezuje sa kliničkim pregledom i drugim dostupnim informacijama.

Šta znači ekstraoralni Bitewing?

Kod ekstraoralnog Bitewing snimanja receptor se ne postavlja u usta pacijenta.

Snimanje se izvodi na ekstraoralnom uređaju sa odgovarajućim Bitewing programom, dok je pacijent pozicioniran na aparatu.

U našem centru ekstraoralni Bitewing radimo na KaVo OP 3D Pro.

Proizvođač DEXIS za OP 3D Pro navodi namenski 2D program za Bitewing-tip prikaza sa posebnom segmentacijom i kolimacijom.

Drugim rečima, ne radi se jednostavno o tome da se napravi kompletan ortopan i zatim iseče jedan njegov deo. U pitanju je poseban program snimanja namenjen drugačijem prikazu bočnih zuba.

Šta se vidi na ekstraoralnom Bitewing snimku?

Na Bitewing prikazu pažnja je prvenstveno usmerena na bočne zube.

U zavisnosti od anatomije pacijenta, pozicioniranja i programa snimanja mogu se prikazati:

Bitewing nije namenjen potpunom prikazu korenova i periapikalnog područja.

Ako stomatolog želi detaljno da proceni vrh korena zuba, periapikalno područje ili drugi problem koji zahteva takav prikaz, retroalveolarni snimak može biti odgovarajuća metoda.

Zašto je Bitewing važan za karijes između zuba?

Karijes se ne razvija samo na površinama zuba koje možemo lako videti.

Može nastati i na aproksimalnim površinama, odnosno na mestima gde se dva susedna zuba dodiruju.

Ako su kontaktne površine zatvorene, početna ili razvijenija promena ponekad nije direktno vidljiva prilikom kliničkog pregleda.

Bitewing može pomoći stomatologu da proceni te površine i eventualno utvrdi postojanje radiografski vidljive karijesne lezije.

To je jedan od glavnih razloga zbog kojih Bitewing ostaje važna radiografska projekcija u dijagnostici karijesa.

Važno je, međutim, znati da ni radiografski snimak ne otkriva svaki najraniji karijes i da se konačna procena zasniva na kombinaciji kliničkog pregleda, rizika pacijenta i radiografskih informacija.

Ekstraoralni i intraoralni Bitewing – koja je razlika?

Obe tehnike imaju cilj da prikažu bočne zube i aproksimalne površine, ali način nastanka slike nije isti.

OsobinaIntraoralni BitewingEkstraoralni Bitewing
Receptor u ustimaDaNe
Način snimanjaIntraoralni RTG sistemEkstraoralni/panoramski sistem sa Bitewing programom
Glavni ciljPrikaz aproksimalnih površina i krunicaCiljani ekstraoralni Bitewing prikaz bočnih zuba
Refleks povraćanjaReceptor može predstavljati problemNema intraoralnog receptora
Prostorna rezolucijaU pravilu višaDrugačija, zavisi od sistema i programa
Projekciona geometrijaIntraoralnaEkstraoralna
Da li su potpuno ekvivalentni?NeNe
Dijagnostičku vrednost procenjujeStomatologStomatolog

Najvažnije je razumeti da „lakše za pacijenta“ nije isto što i „dijagnostički bolje u svakoj situaciji“.

Da li je ekstraoralni Bitewing jednako dobar kao intraoralni?

Ne treba davati univerzalan odgovor da jeste.

Naučna istraživanja nisu pokazala da su dve metode potpuno identične u svim okolnostima.

Jedna klinička studija objavljena u Journal of the American Dental Association pronašla je da su ekstraoralni Bitewing snimci prikazali veći broj nalaza karijesa i gubitka kosti, ali uz veći broj lažno pozitivnih nalaza u poređenju sa intraoralnim Bitewingom.

Novija studija iz 2025. godine, u kojoj su slike poređene sa histološkim nalazom, pokazala je nešto veću ukupnu dijagnostičku tačnost intraoralnog Bitewinga za aproksimalni karijes.

Zato je najpravilnije reći:

ekstraoralni Bitewing može biti klinički koristan pregled, ali ne treba ga predstavljati kao univerzalno dijagnostički identičnu zamenu za intraoralni Bitewing.

Stomatolog procenjuje da li dobijeni prikaz odgovara pitanju na koje želi da dobije odgovor.

Koja je glavna prednost ekstraoralnog Bitewinga za pacijenta?

Najvidljivija praktična razlika je jednostavna:

nema intraoralnog senzora ili pločice koju pacijent mora da drži u ustima tokom snimanja.

To može biti značajno kod osoba koje:

To ne znači da se ekstraoralni Bitewing radi samo tim pacijentima. Njegovu upotrebu određuje dijagnostička potreba i odluka stomatologa.

Bitewing kod osoba sa izraženim refleksom povraćanja

Pacijentima sa izraženim refleksom povraćanja postavljanje intraoralnog senzora u bočnim delovima usta ponekad predstavlja veliki problem.

To je slično situaciji koju možemo videti kod pokušaja retroalveolarnog snimanja zadnjih zuba.

Kod ekstraoralnog Bitewinga receptor nije smešten u usnoj duplji, što pacijentu može olakšati izvođenje snimanja.

Ipak, osnovno pitanje ostaje isto:

da li ekstraoralni prikaz pruža informacije koje stomatologu trebaju za konkretan slučaj?

Ako ne pruža, stomatolog može zatražiti drugu odgovarajuću projekciju.

Da li se ekstraoralni Bitewing radi kod dece?

Može se raditi kod dece kada postoji odgovarajuća indikacija i kada stomatolog smatra da je Bitewing prikaz potreban.

Bitewing radiografija ima važnu ulogu u proceni aproksimalnog karijesa kod dece, posebno kada kontaktne površine bočnih zuba nije moguće adekvatno pregledati direktno.

Odluka da se dete snima ne treba da zavisi samo od uzrasta.

U obzir se uzimaju klinički nalaz, rizik od karijesa, mogućnost pregleda aproksimalnih površina, prethodni snimci i informacije koje su stomatologu potrebne.

Kod deteta koje teško podnosi intraoralni receptor, ekstraoralni način snimanja može imati praktičnu prednost zbog izostanka senzora u ustima.

Više o radiološkim pregledima kod dece pročitajte u našem vodiču:

Snimanje zuba kod dece: kada je potrebno, koje vrste snimaka se rade i šta roditelji treba da znaju?

Bitewing ili ortopan – koja je razlika?

Bitewing i ortopan nisu isti snimak.

Ortopan je panoramski pregled koji prikazuje obe vilice, zube i šire okolne anatomske strukture.

Bitewing je usmeren na bočne zube i njihove kontaktne površine.

Zato širi snimak nije automatski bolji snimak.

Ako stomatologa interesuje određeni dijagnostički problem između susednih zuba, odgovarajuća ciljana projekcija može biti informativnija za taj konkretan zadatak od pregleda znatno većeg anatomskog područja.

Izbor snimka zavisi od pitanja na koje stomatolog želi da dobije odgovor.

Bitewing ili retroalveolarni snimak – šta je potrebno?

Ni ova dva snimka nisu međusobno zamenljiva.

Retroalveolarni snimak omogućava detaljan prikaz čitavog određenog zuba, njegovog korena, vrha korena i okolnih periapikalnih struktura.

Bitewing je prvenstveno usmeren na krunice bočnih zuba, njihove aproksimalne površine i deo alveolarnog grebena.

Pojednostavljeno:

Bitewing → međuzubne površine i krunice bočnih zuba

Retroalveolarni snimak → određeni zub, koren i periapikalno područje

Zato odgovor na pitanje „koji je snimak bolji?“ nema mnogo smisla bez informacije šta stomatolog želi da proceni.

Da li je ekstraoralni Bitewing isto što i skanogram?

Ne treba ih poistovećivati.

U našem centru termin skanogram koristimo za ciljani segmentni ekstraoralni 2D prikaz manjeg područja zubnog niza.

Ekstraoralni Bitewing je, sa druge strane, namenjen Bitewing-tip prikazu bočnih zuba, sa posebnim programom snimanja.

Iako se obe projekcije izvode ekstraoralno, imaju različitu namenu.

Više o tome pročitajte u vodiču:

Skanogram zuba: šta je, kada se koristi i kada može biti koristan?

Kako se radi ekstraoralni Bitewing na KaVo OP 3D Pro?

U Digital Rendgen 3D Novi Sad ekstraoralni Bitewing izvodimo na KaVo OP 3D Pro.

Pacijent se pozicionira na uređaju prema zahtevima konkretnog programa snimanja.

Za razliku od klasičnog intraoralnog Bitewinga, nije potrebno postavljati rendgenski receptor duboko u usnu duplju.

KaVo/DEXIS OP 3D Pro poseduje namenski program za Bitewing-tip 2D snimanja sa posebnom segmentacijom i kolimacijom.

Pravilno pozicioniranje pacijenta i izbor odgovarajućeg programa važni su za dobijanje dijagnostički upotrebljivog snimka.

Da li je ekstraoralni Bitewing isto što i isečen deo ortopana?

Ne.

Ovo je važna razlika.

Kod KaVo OP 3D Pro ne govorimo samo o tome da se napravi standardni panoramski snimak, a zatim digitalno iseče deo slike.

Uređaj ima poseban program namenjen Bitewing-tip snimanju, sa svojom segmentacijom i kolimacijom.

Zbog toga je pravilnije govoriti o posebnoj 2D projekciji nego o „isečenom ortopanu“.

Da li Bitewing koristi rendgensko zračenje?

Da.

Ekstraoralni Bitewing je rendgenski 2D pregled i koristi jonizujuće zračenje.

Zato se, kao i drugi dentalni radiografski pregledi, radi kada za njega postoji klinička potreba.

Savremene preporuke naglašavaju da se dentalno snimanje bira prema anamnezi, kliničkom pregledu, prethodnim snimcima i konkretnom dijagnostičkom pitanju.

Nije cilj napraviti što više snimaka, već odabrati odgovarajući pregled koji može da pruži potrebnu dijagnostičku informaciju.

Koliko često treba raditi Bitewing?

Ne postoji univerzalno pravilo da Bitewing treba raditi svakih šest meseci, jednom godišnje ili u nekom drugom fiksnom intervalu za sve pacijente.

Učestalost zavisi od individualne situacije.

Stomatolog može uzeti u obzir:

Radiografija se ne radi samo zato što je prošao određeni broj meseci, već kada postoji opravdana potreba za novom informacijom.

Kada Bitewing nije dovoljan?

Bitewing je namenjen određenom dijagnostičkom zadatku i nije pregled za sve dentalne probleme.

Ako je potrebno proceniti:

stomatolog može zatražiti drugu vrstu snimanja, kao što su retroalveolarni snimak, ortopan ili, kada postoji odgovarajuća indikacija, 3D CBCT.

Odgovarajuća metoda zavisi od dijagnostičkog pitanja, a ne od toga koji snimak prikazuje najveće područje.

Najčešća pitanja o ekstraoralnom Bitewing snimku

Šta je Bitewing snimak zuba?

Bitewing je 2D radiografska projekcija namenjena prvenstveno prikazu krunica bočnih zuba, njihovih kontaktnih površina i dela alveolarnog grebena.

Čemu najčešće služi Bitewing?

Jedna od najvažnijih primena je procena aproksimalnog karijesa, odnosno karijesnih promena između susednih zuba koje nije uvek moguće jasno uočiti kliničkim pregledom.

Da li se kod ekstraoralnog Bitewinga stavlja senzor u usta?

Ne. Kod ekstraoralnog Bitewinga receptor se ne postavlja duboko u usnu duplju. Pacijent se pozicionira na ekstraoralnom uređaju koji poseduje odgovarajući Bitewing program.

Da li je ekstraoralni Bitewing bolji od intraoralnog?

Ne treba ga tako predstavljati. Dve tehnike imaju različitu geometriju i karakteristike slike. Intraoralni Bitewing i dalje ima veoma važnu ulogu u dijagnostici aproksimalnog karijesa, dok ekstraoralni Bitewing može biti korisna opcija u odgovarajućim kliničkim situacijama.

Da li je ekstraoralni Bitewing pogodan za pacijente sa refleksom povraćanja?

Može biti praktično lakši za pacijenta jer nema intraoralnog receptora. Da li takav snimak pruža potrebnu dijagnostičku informaciju procenjuje stomatolog.

Da li Bitewing pokazuje koren zuba?

Njegov glavni cilj nije prikaz kompletnog korena i periapikalnog područja. Kada su te strukture važne za dijagnozu, stomatolog može tražiti retroalveolarni ili drugi odgovarajući snimak.

Da li je Bitewing isto što i ortopan?

Ne. Ortopan daje širok panoramski pregled obe vilice, dok je Bitewing usmeren na bočne zube i njihove međuzubne površine.

Da li se Bitewing radi deci?

Može se raditi kada za to postoji klinička indikacija. Kod dece se odluka o radiografskom pregledu prilagođava individualnom riziku, kliničkom nalazu i informacijama koje stomatolog treba da dobije.

Ekstraoralni Bitewing u Novom Sadu

U Digital Rendgen 3D Novi Sad radimo ekstraoralni Bitewing na KaVo OP 3D Pro.

Kod ove metode nije potrebno postavljanje intraoralnog rendgenskog senzora duboko u usta pacijenta.

KaVo OP 3D Pro koristi namenski Bitewing-tip program sa segmentacijom i kolimacijom, a cilj je dobijanje ciljanog 2D prikaza bočnih zuba prema zahtevu stomatologa.

Važno nam je da Bitewing ne predstavljamo kao univerzalnu zamenu za intraoralni Bitewing, retroalveolarni snimak ili ortopan.

Svaka od ovih projekcija ima svoju namenu, mogućnosti i ograničenja, a izbor odgovarajućeg snimka zavisi od konkretnog dijagnostičkog pitanja.

Saznajte više

Saznajte više o svim vrstama dentalnog snimanja, njihovoj primeni i izboru odgovarajuće dijagnostike u našem kompletnom vodiču:

👉 Snimanje zuba Novi Sad – kompletan vodič za sve vrste dentalnog snimanja

Pročitajte i:

👉 Retroalveolarni snimak zuba – kada je potreban i šta pokazuje?

👉 Skanogram zuba: šta je, kada se koristi i kada može biti koristan?

👉 Snimanje zuba kod dece: kada je potrebno, koje vrste snimaka se rade i šta roditelji treba da znaju?

Izvori i stručna literatura

  1. DEXIS – ORTHOPANTOMOGRAPH OP 3D Pro. Zvanična dokumentacija proizvođača o 2D programima, uključujući Bitewing-tip snimanje sa segmentacijom i kolimacijom.
  2. American Dental Association / American Academy of Oral and Maxillofacial Radiology. Clinical recommendations for the use of 2D radiography and CBCT in dental practice, 2026.
  3. Quintus JC, Schulze RKW. Intraoral vs. extraoral bitewing radiography for approximal caries detection: a multi-observer ex vivo ROC study using thin-section microscopy as gold standard. Clinical Oral Investigations. 2025.
  4. Chan M, Dadul T, Langlais R, Russell D, Ahmad M. Accuracy of extraoral bite-wing radiography in detecting proximal caries and crestal bone loss. Journal of the American Dental Association. 2018;149(1):51–58.
  5. Abu El-Ela WH, Farid MM, Mostafa MS. Intraoral versus extraoral bitewing radiography in detection of enamel proximal caries: an ex vivo study. Dentomaxillofacial Radiology. 2016;45:20150326.

Medicinska napomena

Ovaj tekst je edukativnog karaktera i ne zamenjuje pregled, dijagnozu, radiološki nalaz niti individualni terapijski plan stomatologa. Potrebu za radiografskim snimanjem, izbor odgovarajuće projekcije i procenu dijagnostičke vrednosti dobijenog snimka određuje stomatolog prema kliničkom pregledu i konkretnom dijagnostičkom pitanju.

Autor

Autor: Urednički tim Digital Rendgen 3D Novi Sad

Stručna oblast: dentalna radiologija – 2D i 3D CBCT dijagnostika