Kada stomatolog želi detaljniji prikaz jednog zuba ili manjeg broja zuba, često može zatražiti retroalveolarni snimak. Međutim, postoje situacije u kojima intraoralni receptor nije moguće pravilno postaviti ili ga pacijent teško podnosi — naročito u zadnjim delovima vilice ili kod izraženog refleksa povraćanja.
U određenim takvim situacijama može biti koristan skanogram zuba, odnosno ciljani segmentni ekstraoralni 2D snimak ograničenog dela zubnog niza.
Važno je, međutim, razumeti jednu ključnu razliku:
Skanogram nije direktna niti ravnopravna zamena za retroalveolarni snimak.
Reč je o drugačijem načinu snimanja, sa drugačijom projekcionom geometrijom, nivoom detalja i dijagnostičkim mogućnostima. Da li dobijeni snimak pruža dovoljno informacija za konkretno dijagnostičko pitanje procenjuje stomatolog.
Šta je skanogram zuba?
Termin skanogram u ovom tekstu koristimo za ciljani segmentni ekstraoralni 2D snimak manjeg područja zubnog niza, napravljen bez postavljanja rendgenskog receptora duboko u usta pacijenta.
Za razliku od ortopana, čiji je cilj prikaz mnogo šireg područja — obe vilice i okolnih anatomskih struktura — kod skanograma je snimanje usmereno na ograničeni segment.
To može biti, na primer, područje nekoliko susednih zuba u bočnom delu vilice.
Skanogram zato ne treba poistovećivati ni sa kompletnim ortopanom, ni sa intraoralnim retroalveolarnim snimkom.
Kada skanogram može biti koristan?
Jedna od situacija u kojima skanogram može imati praktičnu vrednost jeste kada retroalveolarni snimak nije moguće pravilno izvesti.
Kod retroalveolarnog snimanja potrebno je postaviti receptor u usnu duplju, u odgovarajući položaj u odnosu na zub ili regiju koja se snima.
Kod većine pacijenata to ne predstavlja značajan problem. Međutim, kod pojedinih pacijenata mogu postojati:
- izražen refleks povraćanja;
- otežano podnošenje intraoralnog receptora;
- ograničeno otvaranje usta;
- anatomske okolnosti koje otežavaju pravilno pozicioniranje receptora;
- posebne teškoće pri snimanju distalnih delova zubnog niza.
U stručnoj literaturi opisane su ekstraoralne tehnike periapikalnog snimanja kod pacijenata kod kojih je intraoralno postavljanje receptora otežano, uključujući pacijente sa izraženim refleksom povraćanja ili ograničenim otvaranjem usta.
To, međutim, ne znači da je svaka ekstraoralna tehnika identična skanogramu o kojem govorimo u ovom tekstu. Različite projekcije imaju različite karakteristike i dijagnostičke mogućnosti.
Primer iz prakse: kada nije moguće snimiti zube 37 i 38
Dobar primer je situacija kada stomatolog zatraži retroalveolarni snimak zuba 37 i 38, odnosno zadnjih zuba u donjoj levoj regiji.
Da bi se takav snimak pravilno napravio, intraoralni receptor mora biti postavljen dovoljno duboko da obuhvati željeno područje.
Kod pacijenta sa izraženim refleksom povraćanja postavljanje receptora može izazvati jak nagon za povraćanjem, zbog čega pacijent nije u mogućnosti da ga zadrži u potrebnom položaju.
Ako ni nakon pažljivog pokušaja nije moguće pravilno izvesti traženo intraoralno snimanje, nema koristi od upornog ponavljanja istog postupka ako ga pacijent objektivno ne može tolerisati.
U određenim situacijama tada se može razmotriti skanogram — ekstraoralni snimak ograničenog segmenta, pri kojem nema potrebe za postavljanjem intraoralnog receptora duboko u usta.
Na snimku se može prikazati ciljano područje sa nekoliko susednih zuba.
Postoji, međutim, važna granica:
stomatolog procenjuje da li takav prikaz pruža informacije koje su mu potrebne za konkretan klinički problem.
Ako skanogram ne pruža potrebne dijagnostičke informacije, stomatolog može indikovati drugu odgovarajuću metodu snimanja.
Skanogram ili retroalveolarni snimak — koja je razlika?
Iako oba snimka mogu prikazivati relativno malo područje, ne treba ih smatrati istim pregledom.
| Osobina | Retroalveolarni snimak | Skanogram / segmentni ekstraoralni snimak |
|---|---|---|
| Vrsta snimanja | Intraoralno 2D snimanje | Ekstraoralno 2D snimanje |
| Receptor u ustima | Da | Ne |
| Područje prikaza | Ciljani prikaz zuba i okolnih struktura | Ciljani prikaz ograničenog segmenta |
| Prostorna rezolucija i detalji | U pravilu veoma visoki | Drugačiji; zavise od sistema i projekcije |
| Projekciona geometrija | Intraoralna | Ekstraoralna |
| Kod izraženog refleksa povraćanja | Može biti teško ili nemoguće izvesti | Može biti lakše izvodljivo |
| Da li su metode međusobno ekvivalentne? | Ne | Ne |
| Ko procenjuje da li snimak pruža potrebne informacije? | Stomatolog | Stomatolog |
Najvažnija razlika može se sažeti ovako:
Prednost skanograma nije u tome što je „bolji“ od retroalveolarnog snimka, već što u određenim situacijama omogućava ekstraoralni prikaz ciljanog područja kada intraoralno snimanje nije moguće ili ga pacijent ne može tolerisati.
Zašto se onda ne uradi odmah skanogram?
Zato što različite metode snimanja nisu međusobno zamenljive samo zato što mogu prikazivati isto ili slično anatomsko područje.
Stomatolog određeni snimak traži zbog informacije koja mu je potrebna.
Kod jednog problema može biti potreban detaljan intraoralni prikaz. U drugoj situaciji dovoljan može biti širi 2D pregled, dok kod određenih indikacija stomatolog može smatrati da je potrebno 3D CBCT snimanje.
Zbog toga izbor radiografskog pregleda treba da bude zasnovan na konkretnom kliničkom pitanju i potrebnim dijagnostičkim informacijama.
Skanogram zato treba posmatrati kao jednu od mogućih projekcija u određenim situacijama, a ne kao univerzalnu zamenu za drugi pregled.
Da li je skanogram isto što i ortopan?
Nije.
Ortopan je panoramski snimak koji daje pregled znatno šireg anatomskog područja, uključujući obe vilice i okolne strukture.
Skanogram, u značenju u kojem termin koristimo u ovom tekstu, usmeren je na ograničeni segment zubnog niza.
Iako se oba snimanja mogu izvoditi na ekstraoralnom panoramskom sistemu, razlikuju se prema području koje se želi prikazati i dijagnostičkoj nameni.
Terminološka napomena: naziv „skanogram“ u ovom tekstu koristimo za ovu vrstu ciljanog segmentnog snimka u skladu sa terminologijom koja se koristi u delu domaće dentalne prakse. Ne koristimo ga kao tvrdnju da je „Scanogram“ zvanični fabrički naziv programa određenog radiološkog uređaja.
Da li je skanogram isto što i bitewing?
Ne.
Bitewing je posebna radiografska projekcija koja se, između ostalog, koristi za prikaz krunica bočnih zuba, aproksimalnih površina i alveolarnog grebena.
Skanogram o kojem govorimo u ovom članku ne treba automatski poistovećivati sa bitewing snimkom.
Iako se oba mogu odnositi na ograničeno područje zubnog niza, njihova namena i projekciona geometrija nisu iste.
Može li skanogram da zameni 3D CBCT?
Ne.
Skanogram je dvodimenzionalni radiografski prikaz, dok CBCT daje trodimenzionalni skup podataka i omogućava pregled anatomskih struktura u različitim ravnima.
Ako je stomatologu za određenu indikaciju potrebna informacija koju 2D snimak ne može da pruži, može indikovati 3D CBCT snimanje.
Međutim, važi i obrnuto:
CBCT ne treba raditi automatski samo zato što retroalveolarni snimak nije bilo moguće napraviti.
Izbor metode treba da odgovara dijagnostičkom pitanju. Ako jednostavnija metoda može da pruži potrebnu informaciju, nema opravdanja da se složenije snimanje koristi samo zato što je dostupno.
Kako izgleda snimanje skanograma?
Skanogram o kojem govorimo u ovom tekstu izvodi se ekstraoralno, pa pacijent nema rendgenski receptor postavljen duboko u ustima.
Pacijent se pozicionira na uređaju, a snimanje se usmerava prema području koje je potrebno prikazati.
Sam postupak snimanja je kratak.
Pravilno pozicioniranje pacijenta je važno jer položaj tokom snimanja utiče na to kako će željeno anatomsko područje biti prikazano.
Kao i kod drugih radiografskih pregleda, cilj je dobiti dijagnostički upotrebljiv snimak i smanjiti mogućnost potrebe za ponavljanjem zbog neodgovarajućeg pozicioniranja ili drugih tehničkih razloga.
Da li je skanogram prijatniji za pacijente sa izraženim refleksom povraćanja?
Za pacijenta koji teško podnosi intraoralni receptor, ekstraoralni način snimanja može biti značajno lakši za izvođenje jer nema potrebe za postavljanjem pločice ili senzora duboko u usnu duplju.
To je naročito relevantno kada je potrebno prikazati zadnje delove zubnog niza, gde intraoralno pozicioniranje receptora kod pojedinih pacijenata može provocirati izražen refleks povraćanja.
Ipak, činjenica da je određeni način snimanja lakši za pacijenta ne znači automatski da pruža iste dijagnostičke informacije kao pregled koji je stomatolog prvobitno tražio.
Dijagnostička potreba ostaje osnovni kriterijum za izbor snimanja.
Ko odlučuje koji snimak je potreban?
Indikaciju za radiografski pregled određuje stomatolog na osnovu kliničkog pregleda i dijagnostičkog pitanja.
Ako je zatražen retroalveolarni snimak, cilj je prvenstveno napraviti upravo traženi pregled.
Ako se tokom pokušaja snimanja pokaže da pacijent zbog izraženog refleksa povraćanja ili drugog objektivnog razloga ne može da podnese pravilno postavljanje intraoralnog receptora, može se razmotriti mogućnost drugačijeg načina prikaza željenog područja.
Pacijentu tada treba objasniti da alternativna projekcija ima svoja ograničenja.
Cilj nije napraviti „bilo kakav snimak“, već dobiti dijagnostički upotrebljivu informaciju za konkretno kliničko pitanje.
Najčešća pitanja o skanogramu zuba
Da li se kod skanograma stavlja pločica u usta?
Ne. Skanogram o kojem govorimo u ovom tekstu izvodi se ekstraoralno, pa nema potrebe za postavljanjem intraoralnog receptora duboko u usnu duplju.
Da li skanogram može biti koristan kod izraženog refleksa povraćanja?
Da, u određenim situacijama. Ekstraoralni način snimanja može biti koristan kada pacijent zbog izraženog refleksa povraćanja ne može da podnese pravilno postavljanje intraoralnog receptora. To ipak ne znači da skanogram pruža iste dijagnostičke informacije kao retroalveolarni snimak.
Da li skanogram može da zameni retroalveolarni snimak?
Ne treba ga smatrati direktnom niti ravnopravnom zamenom. Radi se o drugačijoj projekciji sa drugačijim karakteristikama. Da li dobijeni prikaz pruža dovoljno informacija za konkretnu situaciju procenjuje stomatolog.
Da li skanogram prikazuje samo jedan zub?
Ne nužno. Cilj je prikaz ograničenog segmenta, pa snimak može obuhvatiti nekoliko susednih zuba.
Da li je skanogram isto što i ortopan?
Ne. Ortopan prikazuje znatno šire područje, dok je skanogram usmeren na ograničeni segment zubnog niza.
Da li je skanogram 3D snimak?
Ne. Skanogram je 2D radiografski prikaz. CBCT je druga metoda snimanja koja daje trodimenzionalni prikaz anatomskih struktura.
Šta ako skanogram ne pruži dovoljno informacija?
Stomatolog na osnovu kliničkog problema i dobijenog prikaza odlučuje da li je potrebno dodatno ili drugačije snimanje.
Skanogram zuba u Novom Sadu
U Digital Rendgen 3D Novi Sad radimo digitalna 2D i 3D snimanja zuba i vilica, uključujući ciljana snimanja prema zahtevu stomatologa.
Ako tokom pokušaja retroalveolarnog snimanja postoji objektivna teškoća, poput izraženog refleksa povraćanja zbog kojeg intraoralni receptor nije moguće pravilno postaviti, može se razmotriti mogućnost ekstraoralnog segmentnog snimanja uz jasno razumevanje njegovih ograničenja.
Cilj nije zameniti pregled koji je stomatolog tražio drugim snimkom bez razloga, već pronaći dijagnostički opravdano rešenje kada standardno izvođenje traženog snimka nije moguće.
Saznajte više
Saznajte više o različitim vrstama dentalnog snimanja i njihovoj primeni:
👉 Retroalveolarni snimak zuba – kada je potreban i šta pokazuje?
👉 Ortopan zuba – šta pokazuje panoramski snimak?
👉 3D CBCT snimanje zuba – kada je potrebno?
👉 Snimanje zuba Novi Sad – kompletan vodič za sve vrste dentalnog snimanja
Izvori i stručna literatura
- American Dental Association (ADA) – X-Rays/Radiographs: Patient Selection and Dental Imaging Safety.
- American Dental Association (ADA) – Radiographic Imaging / Radiation Safety.
- Kumar R, Khambete N, Priya E. Extraoral periapical radiography: an alternative approach to intraoral periapical radiography. Imaging Science in Dentistry. 2011.
- DEXIS – zvanična dokumentacija o 2D panoramskim programima dentalnih radioloških sistema.
Medicinska napomena
Ovaj tekst je edukativnog karaktera i ne zamenjuje pregled, dijagnozu, nalaz niti individualni terapijski plan stomatologa. Potrebu za snimanjem, izbor vrste radiografskog pregleda, procenu dijagnostičke vrednosti snimka i odluku o eventualnom dodatnom snimanju donosi stomatolog na osnovu kliničkog pregleda i konkretnog dijagnostičkog pitanja.
Autor
Autor: Urednički tim Digital Rendgen 3D Novi Sad
Stručna oblast: dentalna radiologija – 2D i 3D CBCT dijagnostika
Poslednje ažuriranje: avgust 2026.